O Programu obnove

O Programu cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba

Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađen je na temelju članka 12. stavka 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj 102/20, 10/21 i 117/21). Navedenim zakonom Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba zadužen je za izradu Programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba koja prostorno obuhvaća 168 donjogradskih blokova i 36 insula Gornjega grada i Kaptola, što sveukupno čini obuhvat površine preko 400 hektara.

Serija potresa koja je pogodila grad 2020. godine nanijela je velike štete građevnom fondu u središtu grada Zagreba, pri čemu je oštećena većina zaštićenih kulturnih dobara graditeljskog naslijeđa, ujedno identitetskih vrijednosti grada. Nužnost obnove gradskog središta je istodobno prepoznata i kao prilika za cjelovitu obnovu i unaprjeđenje povijesne jezgre Zagreba. U Zavodu se rad na navedenom programu odmah usmjerio ne na brzu sanaciju šteta od prirodne nepogode koja nas je zadesila 2020. godine već na promišljanje dugoročnog procesa cjelovite urbane obnove povijesne urbane cjeline. Već na početku izrade Programa postavljena je ambiciozna vizija urbanog razvoja zelenog centra grada. Dokument je za svoj horizont postavio 2050. godinu, a težilo se da u potpunosti bude usklađen s EU zelenim planom i EU politikama usmjerenim klimatskoj neutralnosti.

Cjelovita obnova i unaprjeđenje prostora povijesne jezgre Grada Zagreba dugoročno predstavlja specifičan razvojni izazov za Grad. Program cjelovite obnove urbane povijesne cjeline Grada Zagreba daje prijedlog okvira za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove i projekte kao i za unaprjeđenja zakonodavnog okvira, a ujedno predstavlja stručnu podlogu za izradu izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba.

Način rada na izradi Programa cjelovite obnove

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba je na izradi Programa okupio multidisciplinarni tim stručnjaka te izradio radni okvir zajedno s organizacijskom strukturom. Formirane su radne grupe i definirani radni zadaci koji su izvršavani kroz istraživanja i izradu studija i stručnih podloga te integrirani u cjeloviti elaborat kroz intenzivnu međusektorsku koordinaciju. Izrađen je provedbeni okvir te prijedlog akcijskog plana.

Sastavnice Programa cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba su sljedeće:

prostorno-urbanistička analiza,
konstruktorski modeli obnove,
konzervatorski modeli obnove,
sociološko istraživanje,
urbanistički modeli obnove,
program unapređenja mobilnosti i prometnog sustava,
energetska tranzicija,
prilagodba na klimatske promjene i zelena infrastruktura,
projektantski modeli obnove
imovinskopravni modeli obnove,
ekonomski modeli obnove,
platforma za kružno gospodarstvo,
identitetski aspekt gradskog središta.

Program cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađen je u skladu s Europskim zelenim planom i EU Strategijom za Val obnove u cilju planiranja urbane obnove u skladu s niskougljičnim razvojem i prilagodbom i ublažavanjem klimatskih promjena u gradskom središtu (protupotresna i protupožarna sanacija u kombinaciji s energetskom obnovom građevina, sociodemografska vitalnost središta, zelena i inteligentna mobilnost, ublažavanje toplinskih otoka mrežom zelene infrastrukture, kreiranje digitalne interoperabilne platforme podataka).

Za realizaciju takvog zadatka bili su mobilizirani stručnjaci svih disciplina združenih u jedinstvenu profesionalnu platformu za sveobuhvatnu sustavnu obnovu središta Zagreba temeljenu na očuvanju urbanog identiteta povijesne jezgre Grada Zagreba, ambijenata i vizura, unapređenju stanovanja i očuvanju susjedstva, pažljivom programiranju sadržaja i aktivnosti blokova, unaprjeđenju mobilnosti i korištenja javnog prostora, uspostavi sustava zelene infrastrukture, energetskoj tranziciji i prilagodbi klimatskim promjenama, osmišljavanju strategije seizmičkog očuvanja zgrada kulturne baštine i provođenju cjelovite protupotresne sanacije vrijednog građevinskog fonda Grada Zagreba te preispitivanju mogućnosti financiranja. Pri tome je sinergija znanosti i struke, uprave te gospodarstva uz pravovremenu participaciju građana bila od neizmjerne važnosti.

Postupak izrade i participativni proces

Niti mjesec dana od razornog „zagrebačkog“ potresa Zavod za prostorno uređenje izradio je prijedlog Prioritetnih mjera i aktivnosti za saniranje posljedica potresa te Prijedlog sadržajnog i organizacijskog okvira za izradu Programa cjelovite obnove Gornjeg grada i Kaptola te Donjeg grada.

U travnju 2020. godine Gradonačelnik Grada Zagreba donio je Zaključak o osnivanju i imenovanju Savjeta za koordiniranje aktivnosti vezanih za izradu Programa cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba.

Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, usvojenim u rujnu 2020. godine, određeno je da Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

U Zavodu se rad na navedenom programu organizirao osmišljavanjem matrice programskih zadataka i ekspertnih skupina usmjerenih na promišljanje dugoročnog procesa cjelovite obnove zaštićene povijesne urbane cjeline.

Specifičnosti prostora uvjetovali su drugačije elaboriranje Programa za prostor Donjeg grada u odnosu na prostor Gornjega grada i Kaptola. U prvoj fazi razmatran je bio prostor Donjeg grada i pilot-područje Bloka 19, dok su se u drugoj fazi studijski razmatrali prostor Gornjeg grada i Kaptola te opće teme važne za cijeli obuhvat zaštićene povijesne cjeline.

Tijekom prosinca 2020. prezentirani su prvi rezultati sektorskih istraživanja te su utvrđena osnovna polazišta, usmjerenja i vizije, glavni ciljevi istraživanja, međusektorska povezanost, sektorske preporuke i usmjerenja za unaprjeđenje daljnjeg rada.

Prve rezultate istraživanja i okvire prve projekcije integriranog Programa Zavod je prezentirao u sklopu prve hrvatske znanstveno stručne konferencije o potresnom inženjerstvu koju je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao u ožujku 2021. godine, obilježivši time godišnjicu razornog potresa.

U srpnju 2021. godine izrađeno je i prvo izvješće o radu na izradi Programa.

Prijedlog Programa cjelovite obnove predstavljen je u Gradskoj skupštini Grada Zagreba 22. ožujka 2022. čelnicima izvršne i predstavničke vlasti grada, predstavnicima državnih i gradskih upravnih tijela, predstavnicima HAZU-a te drugih znanstvenih i stručnih institucija, predstavnicima stručnih i nevladinih udruga te predstavnicima medija. Po održanoj prezentaciji prijedlog Programa upućen je u javnu raspravu u trajanju od dva mjeseca.

Sveobuhvatna javna rasprava o prijedlogu Programa održana je tijekom travnja i svibnja 2022. godine. U tijeku javne rasprave održana su tri tematska javna izlaganja s raspravama (26. travnja, 5. svibnja te 10. svibnja 2022. godine) u prostorima Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27.

Dodatno je u drugoj polovici 2022. godine započet rad na tri studije za Gornji grad i Kaptol te dodatnim studijama za integralni prostor povijesne cjeline. Nakon održanih pojedinačnih prezentacija sektorskih istraživanja i stručnih rasprava (27., 28. i 29. rujna te 3. listopada) održana je međusektorska koordinacija za drugu grupu studija u Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba (21. listopada 2022.).

Nakon daljnjih usklađivanja rada stručnih timova 24. siječnja 2023. u dvorani Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža organizirana je javna tribina o stručnim studijama što su izrađene u okviru finalne faze rada na Programu. Na tribini su sudjelovali predstavnici državnih i gradskih upravnih tijela, mjesne samouprave, znanstvenih i stručnih institucija te stručnih i nevladinih udruga.

Modeli provedbe

Urbana obnova postojećeg zaštićenog urbanog tkiva Gornjeg grada i Kaptola te Donjega grada, najvrjednijeg povijesnog, kulturnog, urbanističkog i identitetskog nasljeđa grada Zagreba je najveći izazov novije gradske povijesti. Srednjevjekovni dio grada i grad kraja 19. i početka 20. stoljeća treba osigurati za najveća moguća potresna opterećenja, pritom sačuvati njegovu fizionomiju i učiniti najatraktivnijim dijelom grada za stanovanje, rad i posjećivanje. Jedino tako može imati budućnost.

Programiranje cjelovite urbane obnove Povijesne urbane cjeline grada Zagreba fokusiralo se na integraciju urbanističkog i strateškog planiranja, odnosno unaprjeđenje prostornog i urbanističkog sloja dodavanjem ekonomske komponente i komponente provedivosti održivih rješenja, sve u skladu s novim klimatskim / energetskim politikama koje do sada nisu bile značajnije zastupljene u planiranju prostora, a istovremeno strateško planiranje dobiva nužnu prostornu platformu i okvir.

Program cjelovite obnove je tematski i sadržajni iskorak u dosadašnjoj urbanističkoj praksi, metodom tematskog modeliranja prostora povijesne urbane cjeline grada Zagreba i interdisciplinarnog programiranja prostornih vrijednosti, ograničenja i održivih urbanističkih potencijala, kreirana je nova platforma – urbanističko-programska agenda – principi te preporuke i smjernice kojima se žele ostvariti razvojni ciljevi cjelovite urbane obnove povijesne urbane cjeline i Grada Zagreba u cjelini.

Nakon prikupljanja tematskih podataka i izrađenih osnovnih analiza, utvrđenih razvojnih problema i potreba te utvrđenih strateških ciljeva što se žele postići, Programom se predlažu projekti, mjere i aktivnosti kojima će se isti realizirati, a istaknuti su i preduvjeti za njihovu realizaciju, mogući izvori financiranja te provedbeni organizacijski modeli.