Javna tribina u okviru finalne faze rada na Programu cjelovite obnove Grada Zagreba
U utorak, 24. siječnja 2023. u dvorani Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba organizirao je javnu tribinu o stručnim studijama što se izrađuju u okviru finalne faze rada na Programu cjelovite obnove zaštićene povijesne urbane cjeline grada Zagreba. U okviru izrade Programa, pred brojnim predstavnicima državnih i gradskih upravnih tijela, mjesne samouprave, znanstvenih i stručnih institucija te stručnih i nevladinih udruga predstavljena su sektorska istraživanja koja su uključivala participativne procese i nisu do sada javno prezentirana.
Program cjelovite obnove zaštićene povijesne urbane cjeline grada Zagreba izrađuje se u skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije. Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba zadužen je za izradu navedenoga Programa koji prostorno obuhvaća 168 donjogradskih blokova i 36 insula Gornjega grada i Kaptola, što je sveukupno obuhvat od preko 400 hektara.
U Zavodu se rad na navedenom programu osmišljavanjem matrice programskih zadataka i ekspertnih skupina usmjerio ne samo na brzu sanaciju šteta od prirodne nepogode koja nas je zadesila 2020. godine već i na promišljanje dugoročnog procesa cjelovite obnove zaštićene povijesne urbane cjeline te na izradu i realizaciju planerske sinteze u suradnji s multidisciplinarnim stručnim grupama. Već na početku izrade Programa postavljena je ambiciozna vizija urbanog razvoja zelenog centra grada. Dokument je za svoj horizont postavio 2050. godinu, a težilo se da u potpunosti bude usklađen s EU zelenim planom i EU politikama usmjerenim klimatskoj neutralnosti.
Specifičnosti prostora uvjetovali su drugačije elaboriranje Programa za prostor Donjeg grada odnosno za prostor Gornjega grada i Kaptola. U prvoj fazi razmatran je bio prostor Donjeg grada i pilot-područje Bloka 19 što je predstavljeno na javnoj raspravi i stručnim tribinama održanima u travnju i svibnju 2022. godine. Za to područje izrađeni su konstruktorski i konzervatorski model obnove, imovinsko-pravni modeli i dva različita projektantska scenarija obnove, a provedeno je i sociološko istraživanje. Za cijeli prostor obuhvata programa izrađeni su urbanistički i ekonomski modeli obnove te prijedlog unaprjeđenja prometnih sustava. Teme klime i zelene infrastrukture, energetske tranzicije i kružnog gospodarstva sagledavane su na obje razine, ali i u širem prostoru od prostora obuhvata povijesne urbane cjeline.
Na današnjoj tribini predstavljene su studije koje su bile usmjerene na prostor Gornjeg grada i Kaptola te studije kojima su sagledavane dodatne sveobuhvatne teme urbane obnove povijesnog središta grada. Radi se o sljedećim studijama:
- Sociološka studija – Gornji grad i Kaptol: dr.sc. Anđelina Svirčić Gotovac, Institut za društvena istraživanja
- Konzervatorski modeli obnove – Gornji grad (blok 11) i Kaptol (Opatovina): dr.sc. Katarina Horvat Levaj, Institut za povijest umjetnosti
- Projektantski modeli obnove – scenariji Gornji grad i Kaptol, prof.dr.sc. Marijan Hržić, Atelier Hržić,; prof. Krešimir Rogina, R/IN
- Urbanistički modeli obnove – Gornji grad i Kaptol: prof.dr.sc. Tihomir Jukić, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
- Unaprjeđenje komunalnih i servisnih sustava (prilagodba klimatskim promjenama u dijelu odvodnje): Tatjana Uzelac, dipl.ing.građ., mr.sc. Bruno Juričić, dipl.ing.arh., STARUM d.o.o.
- Ekonomski modeli obnove – Business plan, dr.sc. Irena Đokić
- Topografija identiteta povijesne urbane cjeline grada Zagreba: prof.dr.sc. Bojan Baletić, Arhitektonski fakultet
I u studijama koje su predstavljene u travnju i svibnju prošle godine i u ovima koje su predstavljene na današnjoj tribini istaknuta je brojna slojevitost izazova s kojima se prostorni planeri i drugi stručnjaci suočavaju u zadatku cjelovite obnove povijesne urbane cjeline.
„Ovaj Program izrađuje se kao prijedlog za rehabilitaciju, reafirmaciju i repozicioniranje urbanističke struke i urbanističkih planova u rješavanju prostornih izazova koji nam predstoje. Ovaj Program nema provedbeni karakter, ali držimo da predstavlja dobro polazište za predstojeće sveobuhvatne izmjene Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba u kojemu ćemo moći adresirati jedan dio prostornih problema“, istaknuo je u uvodnom izlaganju ravnatelj Zavoda urbanist Nikša Božić i naglasio kako su zadnji integralni provedbeni prostorno-planski dokumenti za prostor Gornjeg grada, Kaptola i Donjeg grada izrađivani krajem 1970-ih odnosno 1980-ih godina. Kao ključni planerski zadatak naveo je pokretanje izrade konzervatorsko-urbanističkog plana za urbanu obnovu povijesne urbane cjeline grada Zagreba u kojeg bi se mogao ugraditi veći dio nalaza, smjernica i preporuka prezentiranih stručnih podloga te bi one na taj način dobile i svoju provedbenu dimenziju.
Nakon izlaganja izrađivača stručnih studija, razvila se sveobuhvatna rasprava, a sudionici su brojnim prijedlozima, komentarima i sugestijama dali svoj doprinos integralnoj varijanti Programa cjelovite obnove čije je konačno usvajanje planirano u veljači ove godine. Zaključeno je da slojevitost izazova u povijesnoj cjelini koje je potres samo ogolio traže prostorne dokumente nove generacije za koje će ovaj integrirani interdisciplinarni Program biti dobro polazište.
