proGIreg
Projekt proGIreg (productive Green Infrastructure for post-industrial urban regeneration) provodio se od 2018. do 2023. i bavio se temom produktivne zelene infrastrukture za postindustrijsku urbanu regeneraciju primjenom inovativnih rješenja temeljenih na prirodi (NBS). Projekt je financirala Europska komisija iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020). Voditelj projekta bila je Visoka tehnička škola u Aachenu, RWTH Aachen University. Trajanje projekta je izvorno bilo planirano od lipnja 2018. do svibnja 2023. godine, zbog pandemije trajanje je produženo do studenog 2023. Ukupna vrijednost projekta za Zagreb iznosila je 1.450.000 eura.
U projektu je sudjelovalo osam gradova:
- gradovi „predvodnici“: Dortmund (Njemačka), Torino (Italija), Zagreb (Hrvatska) i Ningbo (Kina),
- gradovi „pratitelji“: Cascais (Portugal), Cluj-Napoca (Rumunjska), Pirej (Grčka) i Zenica (Bosna i Hercegovina).
Za potrebe projekta, gradovi predvodnici odredili su zone „živih laboratorija“ u urbanim područjima suočenim s izazovima postindustrijske obnove. Inovacije se uvode na tehničkoj razini kroz implementaciju NBS-ova, na društvenoj razini kroz kodizajn, zajedničko kreiranje i implementiranje NBS-ova u suradnji s lokalnom zajednicom i na gospodarskoj razini kroz kombiniranje NBS-ova sa poslovnim modelima spremnima za tržište. U Zagrebu se projekt provodio na području bivše industrije Sljeme Sesvete. Koordinator lokalnih aktivnosti je Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, a Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba je, kao partner na projektu, primarno bio zadužen za NBS 7 – unaprjeđenje prostorno planske regulative.
Iako je jedan od najvažnijih instrumenata za provođenje klimatskih politika prostorno i urbanističko planiranje, u lipnju 2018. godine, kad je projekt proGIreg službeno započeo, pojam zelene infrastrukture nije bio definiran u Zakonu o prostornom uređenju, a pojam NBS-a (nature-based solutions/ rješenja temeljenih na prirodi), ni danas još nije definiran u prostorno planskoj regulativi, pa tako niti u prostornim i urbanističkim planovima.
Cilj projekta bio je unaprijediti i kreirati zakonske procedure lokalne razine i unijeti u plansku dokumentaciju sve što se njome može regulirati u cilju bolje i lakše implementacije NBS-ova i razvoja zelene infrastrukture.
Prijedlog polazišta i smjernica niskougljičnog razvoja za izradu prostornih i urbanističkih planova, elaborat proizašao iz rada na projektu proGIreg, izrađen je u skladu s europskim zelenim politikama, a predlaže novu proceduru izrade i donošenja prostornih i urbanističkih planova u vidu ranog participativnog procesa građana i sadržajnom zaokretu prema niskougljičnom razvoju, energetskoj tranziciji – dekarbonizaciji energetskog sustava, upotrebi održivih materijala i kružnoj ekonomiji, prema obnovljivim izvorima energije, zelenoj infrastrukturi, održivom gospodarenju vodama, uvođenju rješenja temeljenih na prirodi, renaturalizaciji urbanih središta, kao i prema procjeni i upravljanu rizicima i rješenjima za zaštitu od klimatskih ekstrema i prirodnih nepogoda (poplave, ekstremne oborine, ekstremne suše i sl.). Osnovno polazište je prelazak sa sive na zelenu infrastrukturu koja je ključna za tranzicijske procese i nadovezuje se na temeljno polazište prostornog uređenja – zaštitu prirodnih resursa.
Prijedlog označava novu planersku paradigmu kojoj su od početka u fokusu građani kao aktivni sudionici tranzitivnih planerskih procesa, a temeljna polazišta razvoja, prelazak sa fosilnih prema obnovljivim izvorima energije i prelazak sa sive prema zelenoj infrastrukturi u funkciji je prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena i osiguranja kvalitete života, te je kao takav bio podloga za prijedloge za unaprjeđenje dokumenata prostornog uređenja u izradi.
Prijedlozi smjernica niskougljičnog razvoja ugrađeni su u Strategiju prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20) i Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama grada Zagreba (SGGZ 13/19) – SECAP. Također, prijedlozi za Državni plan prostornog razvoja Republike Hrvatske dostavljeni su u Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Nadalje, prijedlozi unaprjeđenja zelene infrastrukture i primjene rješenja temeljena na prirodi_NBS ugrađeni su u Odluke o izradi izmjena i dopuna planova, Prostornog plana Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba i Generalnog urbanističkog plana Sesveta, kao i nekoliko urbanističkih planova uređenja, a upravo su ti prijedlozi navedeni kao jedni od razloga za pokretanje izmjena i dopuna i kao glavni ciljevi i programska polazišta. Isti su ugrađeni i u programe za provedbu urbanističko- arhitektonskih natječaja, polazišta za provođenje anketnog natječaja za središte Sesveta po „net zero” principu, te su sastavni dio nove i inovativne planerske paradigme Programa cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba.
Završna konferencija projekta održana je u Zagrebu u rujnu 2023. godine.
Poveznice:
Prijedlog polazišta niskougljičnog razvoja za izradu prostornih i urbanističkih planova
Polazišta niskougljičnog razvoja za prostorne planove – unaprjeđenje prostorno planske regulative prema zelenom razvoju
Međunarodna radionica projekta proGIreg u Cascaisu
Međunarodna radionica projekta proGIreg u Dortmundu
Konferencija Krajobraz i zdravlje – 28. listopada 2022.