Grad Zagreb i Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba započeli su pripremne aktivnosti za izradu novog Prostornog plana Grada Zagreba. Kao prvi korak u procesu izrade ovog važnog planskog dokumenta, 27. travnja 2026. održana je stručna radionica na temu poljoprivrede, prva od ukupno šest radionica namijenjenih stručnoj javnosti. Radionice organizira Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, a njihovi rezultati bit će jedna od ključnih podloga za definiranje smjernica budućeg prostornog razvoja Zagreba.
Radionica je održana u dvorani Akcelerator Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) na Zagrebačkom Velesajmu, a otvorila ju je pomoćnica pročelnika za strategijsko i prostorno planiranje Nataša Milutin Naglić. U uvodnim riječima moderatorice Lidije Pavić-Rogošić iz organizacije civilnog društva „ODRAZ“ i ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikše Božića naglašeno je da je nakon 25 godina od donošenja osnovnog Prostornog plana došlo vrijeme da se iz niza razloga (novi zakonodavni okvir, zastarjela i neadekvatna prostorno-planska rješenja, velik broj zaprimljenih inicijative za izmjene i sl.) izradi novi PPGZ.
Stručni okvir za raspravu postavljen je nizom od četiri kratka stručna predavanja:
• Poljoprivredno zemljište, poljoprivredne regije i pogodnosti za proizvodnju, prof. dr. sc. Stjepana Husnjaka s Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu;
• Ekološka poljoprivreda i agrookolišne mjere, Sonje Karoglan Todorović iz Ecologice;
• Uporaba vode u poljoprivrednoj namjeni (poljoprivredne površine, vrtovi itd.), Tatjane Uzelac iz tvrtke Starrum d.o.o. te
• Poljoprivreda i razvoj poljoprivrednih gospodarstava u Gradu Zagrebu, Zvjezdane Blažić iz tvrtke Geja Savjetovanje.
Nakon održanih predavanja uslijedio je grupni rad u četiri grupe koje su moderirali stručnjaci prema gore navedenim temama. Svaka grupa imala je zadatak identificirati ključne probleme i izazove iz perspektive različitih dionika te razraditi moguća rješenja i detektirati aktere koji bi ta rješenja trebali razraditi i implementirati.
Kao ključni problem u svim grupama identificiran je ogroman pritisak za prenamjenu poljoprivrednih površina kroz inicijative za širenje građevinskih područja naselja te opća nezainteresiranost mlađe populacije za bavljenje poljoprivredom.
Osim velikog broja zahtjeva za prenamjenu, prva grupa kao važan problem iznijela je i postojeću stambenu izgradnju izvan građevinskog područja koja je dobila svoj legalitet putem Zakona o nezakonito izgrađenim zgradama te istaknula zabrinjavajuću pojavu daljnjeg usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
S obzirom na to da RH ima cilj povećati ekološku proizvodnju hrane na 14 % do 2030. godine druga grupa zaključila je da postoji ozbiljna potreba za evidencijom površina na kojima se odvija ekološka proizvodnja, za propisivanjem mjera zaštite i očuvanje postojećih obradivih površina te planiranja zona za redistribuciju ekoloških proizvoda.
Treća grupa bavila se ulogom vode u poljoprivrednoj djelatnosti. Grad Zagreb ima brojne izazove s vodom, a vezani su uz sve nepovoljnije hidrološke procese koji remete hidrološki ciklus. Istaknuti su neki od problema poput prekograničnih utjecaja uzvodno od Zagreba, ukopavanja rijeke Save, snižavanja razine podzemne vode, opterećenja podzemne vode nitratima poljoprivrednog podrijetla te protupravnog korištenja vode.
U četvrtoj grupi prepoznat je niz konkretnih problema u trenutno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji kao što su izostanak definicije ruralnog naselja u Gradu Zagrebu i poljoprivrednog gospodarstva u funkciji poljoprivrede, nejasne razlike između površina namijenjenih poljoprivredno gospodarskim kompleksima (PGK) i drugih zemljišta namijenjenih poljoprivredi, nejasnih odredbi za provedbu ovisno o poljoprivrednom gospodarskim regijama (zonama), usklađenosti sa Zakonom vezano za gradnju stambenih objekata na zemljištima namijenjenima poljoprivredi i sl.
Zaključci, prijedlozi i identificirani izazovi s ove radionice predstavljaju vrijedan stručni doprinos daljnjem procesu izrade novog Prostornog plana Grada Zagreba. Grad Zagreb i Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba nastavit će kroz preostale tematske radionice uključivati stručnu i zainteresiranu javnost kako bi se osigurao kvalitetan, održiv i dugoročno primjenjiv planski okvir za razvoj grada. Izrada novog Prostornog plana Grada Zagreba temelji se na interdisciplinarnom pristupu i suradnji svih relevantnih dionika, s ciljem uravnoteženja razvojnih potreba i očuvanja prostora kao jednog od najvrjednijih resursa.
