Stručni skup “Modernizacija i integracija seizmoloških podataka za proces obnove i planiranje buduće gradnje”

U Zagrebu se 5. prosinca 2024. godine održao edukacijsko-stručni skup na temu “Modernizacija i integracija seizmoloških podataka za proces obnove i planiranje buduće gradnje”. Skup su organizirali Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Sveučilište u Zagrebu, Seizmološka služba RH pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Na skupu su bili predstavljeni primjeri prostornih planova i stručnih podloga s naglaskom na seizmologiju, inženjersku geologiju i pedologiju. Naglašena je potreba za izradom novih stručnih podloga kao preduvjeta za uspješno prostorno planiranje u Hrvatskoj. Također je predstavljen “Priručnik za integraciju seizmoloških podataka u sustav prostornog planiranja na lokalnoj i regionalnoj razini” koji pruža smjernice za integraciju seizmoloških podataka u prostorne planove.

Priručnik je izrađen temeljem Sporazuma sklopljenog između Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., Odlukom Vlade Republike Hrvatske o sustavu upravljanja i praćenja provedbe aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., Zajedničkim nacionalnim pravilima za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Provedbenim programom i Godišnjim planom rada Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za 2023. godinu te Odlukom o izravnoj dodjeli sredstava za provedbu reforme C6.1. R4 “Modernizacija i integracija seizmičkih podataka za proces obnove i planiranje buduće gradnje te monitoring javne infrastrukture”

Priručnik opisuje osnovne pojmove u seizmologiji, kako, gdje i zašto nastaju potresi te kako se oni kvantificiraju. Objašnjeno je kako se potres karakterizira, opisani su intenzitet i magnituda potresa te njihove razlike i međusobna povezanost. Ukratko je prezentirano kako se potresi bilježe i analiziraju, opisana je seizmičnost Hrvatske i prikazane karte epicentara s pripadajućim magnitudama potresa koji su se dogodili te su istaknuti potresi koji su se manifestirali najvećom magnitudom.

Osim toga, objašnjeni su osnovni pojmovi i koncepti inženjerske seizmologije, seizmički hazard i rizik (potresna opasnost i ugroženost) te kako se oni računaju. Opisana je i seizmička mikrozonacija. Objašnjene su osnove djelovanja potresa na građevine te dinamički parametri tla i građevina kojima se bavi inženjerska seizmologija. Komentirane su i prikazane karte potresnih područja Hrvatske, opisana metodologija njihove izrade i prikazane i objašnjene karte koje su se ranije koristile.

Prikazana je hrvatska mreža seizmoloških postaja, stalne i mobilne postaje osnovne mreže, privremene privredne seizmološke postaje te postaje postavljene u sklopu znanstvenih projekata. Predstavljeni su i sustavi automatske obrade podataka u seizmologiji, sustav ranog upozoravanja o potresu i sustav promptnog obavješćivanja o potresima te je komentirano njihovo korištenje u Hrvatskoj.

Grafički dio Priručnika sadržava karte seizmičkog hazarda koje prikazuju iznose (horizontalnih) vršnih ubrzanja tla (tipa A) za povratno razdoblje od 475 godina za cijelu Hrvatsku te za svaku županiju posebno, kao i kartu epicentara potresa na području Hrvatske.

Skup je bio namijenjen prostornim planerima, izrađivačima prostornih planova, predstavnicima lokalne i regionalne samouprave, akademske zajednice te stručnim tijelima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva. Na skupu su sudjelovali i djelatnici Zavoda.

Skip to content