Projekt CHESS usmjeren je na bolje razumijevanje utjecaja oblikovanja, estetike i drugih obilježja javnih prostora na kvalitetu života građana. Posebna će se pažnja posvetiti proučavanju učinaka javnih prostora na društvene interakcije, građansko sudjelovanje, osjećaj pripadnosti zajednici, sigurnost, otpornost te stvaranje društvene, kulturne i lokalne gospodarske vrijednosti. Rezultati projekta trebali bi pridonijeti jačanju kapaciteta relevantnih dionika za integriranje spoznaja u politike, strategije, planove i mjere regeneracije susjedstava i javnih prostora.

Projekt će obuhvatiti analizu primjera javnih prostora u najmanje tri države članice Europske unije ili pridružene zemlje. Istraživanje će se fokusirati na:

• srednjoročne i dugoročne učinke javnih prostora na koheziju zajednice, društvene interakcije, građansko sudjelovanje, otpornost, raznolikost te osjećaj sigurnosti i pripadnosti;
• utjecaj oblikovanja i održavanja (uključujući participacijske aktivnosti) te povezanost očuvanja kulturne baštine i kvalitete izgrađenog okoliša s društvenim učincima javnih prostora;
• primjenu triju temeljnih vrijednosti Novog europskog Bauhausa (NEB) – održivosti, estetike i uključivosti;
• iskustva i potrebe različitih društvenih skupina, uključujući ranjive i marginalizirane skupine;
• utjecaj sezonskih promjena i različitih obrazaca korištenja prostora tijekom godine na društvenu povezanost i aktivno sudjelovanje građana.

Projekt CHESS temelji se na participativnom i transdisciplinarnom pristupu koji okuplja javne institucije, lokalne zajednice, organizacije civilnog društva, vlasnike, kulturne institucije i stručnjake iz različitih područja, uključujući arhitekturu, urbanizam, dizajn, umjetnost, građevinarstvo te društvene i humanističke znanosti. Na temelju prikupljenih podataka, projektni partneri izradit će preporuke za relevantne dionike uključene u planiranje, obnovu i upravljanje javnim prostorima u urbanim sredinama.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba će u sklopu svog angažmana obrađivati prostore unutrašnjosti blokova Donjeg grada kao pilot lokacije, odabrane zbog izazova koji uključuju težu pristupačnost i ograničeno korištenje te ljetne toplinske valove i lokalizirane poplave uzrokovane kišom. Projekt se tematski i sadržajno nastavlja na Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba te poslove Zavoda vezane uz uređenje javnog prostora poput uređenja i proširenja pješačke zone u Masarykovoj i Teslinoj ulici.

Prvi sastanak projektnih partnera međunarodnog EU projekta CHESS uživo (in person kick-off meeting) održan je 8. lipnja u belgijskom gradu Leuvenu. Na jednodnevnoj radionici sudjelovali su predstavnici gradova i organizacija uključenih u projekt. Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba predstavljale su Nives Mornar i Jelena Bule.

Budući da se radilo o prvom sastanku konzorcija, na uvodnom predavanju predstavljeni su administrativni zahtjevi provedbe. Radionice su bile usmjerene na teme prvih projektnih aktivnosti – istraživački okvir, mapiranje ključnih dionika te plan upravljanja podacima i etičkim pitanjima. Program je uključivao i terenske obilaske pilot područja grada Leuvena – Bellevue Parka i Tuin De Walque Parka.

U sklopu konferencije održan je panel „Sastojci za održivu urbanu transformaciju“, na kojem je sudjelovao Nikša Božić, ravnatelj Zavoda. Panel je bio posvećen ulozi institucija, političkog vodstva i stručnog planiranja u oblikovanju kvalitetnijih i otpornijih gradova. Govoreći o aktualnim promjenama u radu Zavoda, Nikša Božić istaknuo je važnost jačanja stručnih kapaciteta i povratka aktivnije uloge javnih institucija u oblikovanju prostora. U raspravi je također predstavljena praksa uključivanja građana u procese planiranja i oblikovanja prostora, kao i aktivnosti vezane uz pripremu nove generacije prostornih planova i provedbe radionica o viziji razvoja Zagreba do 2050. godine.

Na konferenciji su iz Zavoda sudjelovali Nikša Božić, Ana Topić, Nataša Aralica, Danijel Zdolc i Domagoj Mlinarić. Sudjelovanje na konferenciji predstavljalo je još jednu priliku za jačanje suradnje s gradovima, stručnim organizacijama i međunarodnim partnerima te za razmjenu znanja o suvremenim pristupima prostornom i prometnom planiranju, razvoju javnih prostora i uključivanju građana u planiranje razvoja gradova i oblikovanja javnih prostora.

Fotografije: Odraz

Na temelju članka 40. Zakona o ustanovama (Narodne novine, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19 i 151/22) i članka 13. Statuta Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba (pročišćeni tekst) KLASA: 012-03/23-01/1, URBROJ: 251-470-01-23-1 od 10. veljače 2023., Upravno vijeće Zavoda objavljuje sljedeću

OBAVIJEST O TERMINU ODRŽAVANJA INTERVJUA

 s kandidatom prijavljenim na natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja

I.  Nakon uvida u dokumentaciju dostavljenu povodom javnog natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, objavljenog dana 15. svibnja 2026., utvrđeno je da prijava jedinog prijavljenog kandidata ispunjava formalno-pravne uvjete natječaja.

II. Razgovor (intervju) radi provjere znanja i sposobnosti te predstavljanja programa rada Zavoda za sljedeće mandatno razdoblje održat će se prema sljedećem rasporedu:

• Inicijali kandidata: N. B.
• Datum održavanja: utorak, 16. lipnja 2026.
• Vrijeme održavanja:  14:00 sati
• Mjesto održavanja: Službene prostorije Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, Martićeva 14, dvorana za sastanke, II. kat

PREDSJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA

    dr.sc. Azra Suljić

POVEZNICA NA ORIGINALNI DOKUMENT:

OBAVIJEST O TERMINU ODRZAVANJA INTERVJUA

Obuhvat plana prostire se na približno 1,3 hektara te obuhvaća gradski blok u samom središtu Zagreba. Donošenjem Plana stvoreni su prostorno-planski preduvjeti za realizaciju novih javnih sadržaja i uređenje prostora unutar bloka, a posebice za izgradnju na adresi Praška 7, jedinoj neizgrađenoj parceli unutar ovog povijesnog gradskog bloka. Istodobno, Plan omogućuje revitalizaciju postojećih prostora i zahvate na izgrađenoj strukturi, uz očuvanje vrijednosti i identiteta povijesne jezgre grada te poštivanje konzervatorskih smjernica.

Izradu Plana inicirala je Židovska općina Zagreb u lipnju 2023. godine, a postupak je službeno započeo donošenjem Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja na sjednici Gradske skupštine 21. ožujka 2024. godine.

Tijekom izrade Plana provedeno je više oblika uključivanja javnosti. U svibnju 2024. godine u prostoru ZgForuma održana je javna tribina sa zainteresiranim građanima, dok je javna rasprava o prijedlogu Plana provedena od 20. studenoga do 19. prosinca 2025. godine.

Područje obuhvata nalazi se unutar zaštićene Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, u zoni zaštite „A“, koja obuhvaća iznimno dobro očuvanu i osobito vrijednu povijesnu strukturu. Južni dio bloka ujedno je dio zaštićene Zelene potkove, urbanističko-arhitektonske i parkovne cjeline zagrebačkih trgova. Zbog visokih konzervatorskih vrijednosti, za svaki budući zahvat u prostoru bit će potrebno izraditi konzervatorski elaborat na temelju kojega će se utvrditi detaljne mjere zaštite.

Ovaj urbanistički plan ujedno je prvi prostorni plan koji je Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba izradio u novom digitalnom sustavu ePlanovi Editor, razvijenom u okviru nacionalne reforme sustava prostornog uređenja.

U sklopu kolegija ispitivali su metode dokumentiranja i katalogiziranja arhitektonskih elemenata postojeće gradnje — pristup kojim se sustavnim istraživanjem i klasifikacijom otvara mogućnost njihove ponovne upotrebe u novim kontekstima.

Šest studentskih grupa predstavilo je mogućnosti ponovnog korištenja građevinskih elemenata — što je potaknulo razgovor o tome što i kako čuvamo od stadiona koji odlazi, kako se odnosimo prema stvaranju građevinskog otpada i  praksama ponovne upotrebe te nas inspiriralo za daljnje promišljanje tih pitanja u vlastitom radu.

Zavod je otvoren za prezentacije istraživanja koja se bave prostornim temama.
Kontakt: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr.

Radionicu je organizirao Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, a uvodna izlaganja održali su pomoćnica pročelnika Nataša Milutin Naglić, moderatorica Lidija Pavić-Rogošić iz organizacije civilnog društva „ODRAZ“ te Nikša Božić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba.

U uvodnom dijelu radionice održana su sljedeća stručna izlaganja:

• Izazovi u upravljanju urbanim vodama na području Grada Zagreba – izv. prof. dr. sc. Dražen Vouk, Građevinski fakultet
• Podzemne vode kao temelj prostornog planiranja Grada Zagreba – prof. dr. sc. Zoran Nakić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet
• Sustav zaštite od poplava na području Grada Zagreba – stanje, izazovi i budući razvoj – Tomislav Gazić, Hrvatske vode
• Rijeka Sava – vodni režimi, stabilnost korita i razvojni potencijali – izv. prof. dr. sc. Damir Bekić, Građevinski fakultet.

Nakon predavanja uslijedio je rad u četiri grupe, vođene stručnim izlagačima kao moderatorima. Grupe su bile sastavljene od predstavnika javnopravnih tijela, Gradskog ureda, Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba te zainteresiranih organizacija i ustanova. Sudionici su analizirali ključne probleme i izazove, predlagali moguća rješenja te određivali aktere zadužene za njihovu daljnju razradu i provedbu.

Prva grupa bavila se problematikom dodatnog hidrauličkog opterećenja sustava odvodnje i mogućim načinima rasterećenja. Naglasak je bio na smanjenju nepropusnih površina i mogućem prostornom smještaju retencijskih površina.

Druga grupa bavila se podzemnim vodama te je zaključeno kako prostorno planiranje treba osobitu pažnju posvetiti vodonosniku i vodonosnom sustavu osobito pri planiranju velikih strateških projekata koji utječu na njega.

Treća grupa bavila se sustavom zaštite od velikih voda rijeke Save, s naglaskom na usklađivanje planiranja iskorištavanja energetskog potencijala rijeke i sustava planiranja zaštite od poplava. Obrađena je i zaštita od poplava na bujičnim vodotocima Medvednice s naglaskom na važnosti rješenja temeljenih na prirodi.

Četvrta grupa bavila se vodnim režimom i razvojnim potencijalima rijeke Save na području Grada Zagreba. Istaknuti su brojni izazovi vezani uz izgrađene i planirane hidroelektrane uzvodno od Zagreba te njihov utjecaj na vodni režim. Naglašena je potreba za pojačanom suradnjom različitih dionika u iskorištavanju razvojnih potencijala rijeke Save.
Dosadašnje aktivnosti vezane za kvalitetnije sagledavanje opsežne teme voda, kao i zaključci i prijedlozi s održane radionice su vrijedan doprinos za izradu novog prostornog plana s integriranim kvalitetnim i održivim rješenjima za korištenje i zaštitu vodnih resursa te zaštite od štetnog djelovanja voda.

JAVNI NATJEČAJ
za imenovanje ravnatelja
Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba imenuje se na 4 godine.
Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja zadovoljava sljedeće uvjete:

– ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili s njim izjednačen studij, iz područja tehničkih, društvenih, prirodnih znanosti ili interdisciplinarnog područja znanosti,
– najmanje 8 godina radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja,
– protiv koje se ne vodi kazneni postupak.

Kandidati su obvezni pisanoj prijavi priložiti izvornik ili ovjerenu presliku sljedećih dokumenata:

– potpisani životopis koji mora sadržavati:

a) detaljni popis poslova prostornog uređenja u kojima je kandidat sudjelovao i u kojoj ulozi
b) osvrt na vlastito poznavanje informatičke tehnologije i programskih alata koji se koriste u prostornom planiranju
c) opis projekata i suradnji (regionalnih, nacionalnih, međunarodnih) u koje je kandidat bio uključen i s kojom funkcijom
d) popis ostalih angažmana i dostignuća (znanstveni rad, sudjelovanje na konferencijama, nagrade, priznanja i sl.)
e) osvrt na poznavanje stranih jezika s procjenom jezične razine

– dokaz o državljanstvu (domovnica),
– dokaz o stručnoj spremi (diploma),
– uvjerenje nadležnog suda ili sustava e-Građani da se ne vodi kazneni postupak, ne starije od 15 dana od dana podnošenja prijave na natječaj,
– dokaz o radnom iskustvu na poslovima prostornog uređenja (potrebno je dostaviti dokumente navedene u točci a) i b)):

a) elektronički zapis (e-radna knjižica) ili potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje koju Zavod na osobno traženje osiguranika izdaje na šalterima područnih službi/ureda Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, a koji zapis/potvrda ne smije biti starija od 30 dana,
b) ugovor o radu ili rješenje o rasporedu ili potvrda poslodavca (koja mora sadržavati vrstu poslova koju je obavljao i vremenska razdoblja u kojem je kandidat obavljao navedene poslove u trajanju od najmanje osam godina)

– program rada Zavoda za četverogodišnje razdoblje.

Ukoliko kandidat uz prijavu priloži dokumente u kojima osobni podaci nisu istovjetni, dužan je dostaviti i dokaz o njihovoj promjeni (presliku vjenčanog ili rodnog lista).

Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola sukladno članku 13. stavku 2. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, broj 82/08 i 69/17).

Temeljem članka 103. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23) i članka 49. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine, 84/21 i 13/26), kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti dužni su dostaviti sve dokaze iz citiranih odredbi Zakona. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju objavljeni su na internet stranici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.

Kandidat koji se, sukladno članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), poziva na pravo prednosti prilikom zapošljavanja, dužan je uz prijavu na natječaj, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Prijave s dokazima u papirnatom i digitalnom obliku (USB stick) slati/dostaviti na adresu: Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Martićeva 14, u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave natječaja, s obveznom naznakom „Natječaj za imenovanje ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba – ne otvarati”.

Kandidati koji ispunjavaju uvjete propisane ovim natječajem bit će pozvani na razgovor na kojem će ukratko predstaviti Upravnom vijeću Zavoda i svoj program rada Zavoda u ravnateljskom mandatu.

O rezultatu natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju.

Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja, ne smatra se kandidatom prijavljenim na natječaj, o čemu joj se dostavlja pisana obavijest.

Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, natječaj će se ponoviti u skladu sa zakonskim propisima.

Poveznica na originalni dokument:

Javni natječaj za imenovanje ravnatelja

Prema zadatku Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba izrađuje idejno rješenje zone te provodi participativne aktivnosti, uključujući anketu za građane.

Grad Zagreb i Zavod ovim putem pozivaju građane da se uključe u anketu i svojim prijedlozima i iskustvima sudjeluju u oblikovanju budućeg javnog prostora gradskog središta.

Anketa je namijenjena svim korisnicima prostora – stanarima, poslovnim subjektima, posjetiteljima i prolaznicima. Upitnik se može ispuniti do 27. svibnja 2026. putem poveznice: https://www.surveymonkey.com/r/pjesacka-zona

Uz anketu, Zavod provodi i niz drugih participativnih aktivnosti kako bi u izradu idejnog rješenja uključio što više različitih društvenih skupina. Od kraja ožujka održane su pozivne radionice i tribine s predstavnicima gradske četvrti i mjesnog odbora, kulturnih ustanova, poslovnih korisnika, stanara te Povjerenstva za osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

Radionica je održana u dvorani Akcelerator Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) na Zagrebačkom Velesajmu, a otvorila ju je pomoćnica pročelnika za strategijsko i prostorno planiranje Nataša Milutin Naglić. U uvodnim riječima moderatorice Lidije Pavić-Rogošić iz organizacije civilnog društva „ODRAZ“ i ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikše Božića naglašeno je da je nakon 25 godina od donošenja osnovnog Prostornog plana došlo vrijeme da se iz niza razloga (novi zakonodavni okvir, zastarjela i neadekvatna prostorno-planska rješenja, velik broj zaprimljenih inicijative za izmjene i sl.) izradi novi PPGZ.

Stručni okvir za raspravu postavljen je nizom od četiri kratka stručna predavanja:
• Poljoprivredno zemljište, poljoprivredne regije i pogodnosti za proizvodnju, prof. dr. sc. Stjepana Husnjaka s Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu;
• Ekološka poljoprivreda i agrookolišne mjere, Sonje Karoglan Todorović iz Ecologice;
• Uporaba vode u poljoprivrednoj namjeni (poljoprivredne površine, vrtovi itd.), Tatjane Uzelac iz tvrtke Starrum d.o.o. te
• Poljoprivreda i razvoj poljoprivrednih gospodarstava u Gradu Zagrebu, Zvjezdane Blažić iz tvrtke Geja Savjetovanje.

Nakon održanih predavanja uslijedio je grupni rad u četiri grupe koje su moderirali stručnjaci prema gore navedenim temama. Svaka grupa imala je zadatak identificirati ključne probleme i izazove iz perspektive različitih dionika te razraditi moguća rješenja i detektirati aktere koji bi ta rješenja trebali razraditi i implementirati.

Kao ključni problem u svim grupama identificiran je ogroman pritisak za prenamjenu poljoprivrednih površina kroz inicijative za širenje građevinskih područja naselja te opća nezainteresiranost mlađe populacije za bavljenje poljoprivredom.
Osim velikog broja zahtjeva za prenamjenu, prva grupa kao važan problem iznijela je i postojeću stambenu izgradnju izvan građevinskog područja koja je dobila svoj legalitet putem Zakona o nezakonito izgrađenim zgradama te istaknula zabrinjavajuću pojavu daljnjeg usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

S obzirom na to da RH ima cilj povećati ekološku proizvodnju hrane na 14 % do 2030. godine druga grupa zaključila je da postoji ozbiljna potreba za evidencijom površina na kojima se odvija ekološka proizvodnja, za propisivanjem mjera zaštite i očuvanje postojećih obradivih površina te planiranja zona za redistribuciju ekoloških proizvoda.

Treća grupa bavila se ulogom vode u poljoprivrednoj djelatnosti. Grad Zagreb ima brojne izazove s vodom, a vezani su uz sve nepovoljnije hidrološke procese koji remete hidrološki ciklus. Istaknuti su neki od problema poput prekograničnih utjecaja uzvodno od Zagreba, ukopavanja rijeke Save, snižavanja razine podzemne vode, opterećenja podzemne vode nitratima poljoprivrednog podrijetla te protupravnog korištenja vode.

U četvrtoj grupi prepoznat je niz konkretnih problema u trenutno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji kao što su izostanak definicije ruralnog naselja u Gradu Zagrebu i poljoprivrednog gospodarstva u funkciji poljoprivrede, nejasne razlike između površina namijenjenih poljoprivredno gospodarskim kompleksima (PGK) i drugih zemljišta namijenjenih poljoprivredi, nejasnih odredbi za provedbu ovisno o poljoprivrednom gospodarskim regijama (zonama), usklađenosti sa Zakonom vezano za gradnju stambenih objekata na zemljištima namijenjenima poljoprivredi i sl.

Zaključci, prijedlozi i identificirani izazovi s ove radionice predstavljaju vrijedan stručni doprinos daljnjem procesu izrade novog Prostornog plana Grada Zagreba. Grad Zagreb i Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba nastavit će kroz preostale tematske radionice uključivati stručnu i zainteresiranu javnost kako bi se osigurao kvalitetan, održiv i dugoročno primjenjiv planski okvir za razvoj grada. Izrada novog Prostornog plana Grada Zagreba temelji se na interdisciplinarnom pristupu i suradnji svih relevantnih dionika, s ciljem uravnoteženja razvojnih potreba i očuvanja prostora kao jednog od najvrjednijih resursa.

Tijekom boravka u Bruxellesu, sudionici su posjetili Europski parlament, gdje su se susreli s Nikolinom Brnjac, zastupnicom u Europskom parlamentu i članicom Odbora za promet i turizam, s kojom su razgovarali o europskim prometnim politikama, ulozi gradova u njihovoj provedbi te izazovima na lokalnoj razini.

Nakon toga, sudionici su imali priliku sudjelovati u terenskom obilasku Bruxellesa te vidjeti kako se kroz prometne planove i intervencije u prostoru transformira javni prostor, s posebnim naglaskom na mjere ograničenja prometa u centru i zonama škola, preraspodjelu prostora u korist pješaka i biciklista te integrirani pristup planiranju mobilnosti.

Sudionici su posjetili i Europski gospodarski i socijalni odbor, gdje je program otvorio Marcin Nowacki, predsjednik Stručne skupine za promet i infrastrukturu. Zanimljiva predavanja održali su Pedro Homem de Gouveia (POLIS), Matej Žganec (DG MOVE), Octavia Stepan i Yannick Bousse (CINEA), Lucy Tober (Europski odbor regija), Mateusz Szymański te Marko Stančec (POLIS). Sudionici su s predavačima raspravljali o tome kako gradovi mogu brže i učinkovitije provoditi klimatske politike i politike održive mobilnosti, uz podršku instrumenata Europske unije, partnerstava i inovacija, pri čemu je naglašena i važnost promjene ponašanja građana.

Idućeg dana sudionici su posjetili Gent, gdje ih je u gradskoj vijećnici ugostio Marijn Gouweloose iz Odjela za mobilnost grada Genta. Održao je prezentaciju na temu „Kako je Gent promijenio način na koji se ljudi kreću: lekcije i izazovi“, u kojoj je predstavio ključne planove koje je grad usvajao od početka 1990-ih godina, uključujući planove za biciklistički promet, mobilnost u užem središtu grada, plan parkiranja, cirkulacijski plan, plan biciklističke mreže, sustav dijeljenja bicikala i dr., kao i rezultate njihove provedbe.

Nakon prezentacije uslijedio je pješački obilazak Genta tijekom kojeg je sudionicima predstavljen niz prostornih intervencija, od širenja pješačkih zona i uvođenja pješačkih i biciklističkih ulica do većih zahvata poput otvaranja kanala i vraćanja otvorenih vodotoka te prenamjene prostora u kvalitetne i ugodne javne površine za boravak. Sudionici su pritom dobili uvid u izazove implementacije navedenih mjera, kao i konkretne pristupe kojima je grad Gent uspješno odgovorio na te izazove.

Posljednjeg dana studijskog posjeta sudionici su posjetili predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, gdje su prisustvovali predavanjima niza stručnjaka: Mélanie Bourgeois (Energy Cities), Ivona Malbašić i Andrea Accorigi (Ecorys), Arianna Americo (Eurocities), Davide Sabbadin (European Environmental Bureau), Lottie Stainer (UITP), Goran Lepen i Philip Amaral (European Cyclists’ Federation) te Vanessa Holve (ICLEI – Local Governments for Sustainability).

Studijsko putovanje omogućilo je sudionicima neposredan uvid u suvremene europske pristupe planiranju i upravljanju mobilnošću, kao i razmjenu iskustava s relevantnim dionicima na razini Europske unije i naprednih europskih gradova. Stečena znanja i primjeri dobre prakse predstavljaju vrijednu osnovu za daljnji razvoj i unaprjeđenje održivih prometnih rješenja na lokalnoj razini.