Radionica je održana u dvorani Akcelerator Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) na Zagrebačkom Velesajmu, a otvorila ju je pomoćnica pročelnika za strategijsko i prostorno planiranje Nataša Milutin Naglić. U uvodnim riječima moderatorice Lidije Pavić-Rogošić iz organizacije civilnog društva „ODRAZ“ i ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikše Božića naglašeno je da je nakon 25 godina od donošenja osnovnog Prostornog plana došlo vrijeme da se iz niza razloga (novi zakonodavni okvir, zastarjela i neadekvatna prostorno-planska rješenja, velik broj zaprimljenih inicijative za izmjene i sl.) izradi novi PPGZ.

Stručni okvir za raspravu postavljen je nizom od četiri kratka stručna predavanja:
• Poljoprivredno zemljište, poljoprivredne regije i pogodnosti za proizvodnju, prof. dr. sc. Stjepana Husnjaka s Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu;
• Ekološka poljoprivreda i agrookolišne mjere, Sonje Karoglan Todorović iz Ecologice;
• Uporaba vode u poljoprivrednoj namjeni (poljoprivredne površine, vrtovi itd.), Tatjane Uzelac iz tvrtke Starrum d.o.o. te
• Poljoprivreda i razvoj poljoprivrednih gospodarstava u Gradu Zagrebu, Zvjezdane Blažić iz tvrtke Geja Savjetovanje.

Nakon održanih predavanja uslijedio je grupni rad u četiri grupe koje su moderirali stručnjaci prema gore navedenim temama. Svaka grupa imala je zadatak identificirati ključne probleme i izazove iz perspektive različitih dionika te razraditi moguća rješenja i detektirati aktere koji bi ta rješenja trebali razraditi i implementirati.

Kao ključni problem u svim grupama identificiran je ogroman pritisak za prenamjenu poljoprivrednih površina kroz inicijative za širenje građevinskih područja naselja te opća nezainteresiranost mlađe populacije za bavljenje poljoprivredom.
Osim velikog broja zahtjeva za prenamjenu, prva grupa kao važan problem iznijela je i postojeću stambenu izgradnju izvan građevinskog područja koja je dobila svoj legalitet putem Zakona o nezakonito izgrađenim zgradama te istaknula zabrinjavajuću pojavu daljnjeg usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

S obzirom na to da RH ima cilj povećati ekološku proizvodnju hrane na 14 % do 2030. godine druga grupa zaključila je da postoji ozbiljna potreba za evidencijom površina na kojima se odvija ekološka proizvodnja, za propisivanjem mjera zaštite i očuvanje postojećih obradivih površina te planiranja zona za redistribuciju ekoloških proizvoda.

Treća grupa bavila se ulogom vode u poljoprivrednoj djelatnosti. Grad Zagreb ima brojne izazove s vodom, a vezani su uz sve nepovoljnije hidrološke procese koji remete hidrološki ciklus. Istaknuti su neki od problema poput prekograničnih utjecaja uzvodno od Zagreba, ukopavanja rijeke Save, snižavanja razine podzemne vode, opterećenja podzemne vode nitratima poljoprivrednog podrijetla te protupravnog korištenja vode.

U četvrtoj grupi prepoznat je niz konkretnih problema u trenutno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji kao što su izostanak definicije ruralnog naselja u Gradu Zagrebu i poljoprivrednog gospodarstva u funkciji poljoprivrede, nejasne razlike između površina namijenjenih poljoprivredno gospodarskim kompleksima (PGK) i drugih zemljišta namijenjenih poljoprivredi, nejasnih odredbi za provedbu ovisno o poljoprivrednom gospodarskim regijama (zonama), usklađenosti sa Zakonom vezano za gradnju stambenih objekata na zemljištima namijenjenima poljoprivredi i sl.

Zaključci, prijedlozi i identificirani izazovi s ove radionice predstavljaju vrijedan stručni doprinos daljnjem procesu izrade novog Prostornog plana Grada Zagreba. Grad Zagreb i Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba nastavit će kroz preostale tematske radionice uključivati stručnu i zainteresiranu javnost kako bi se osigurao kvalitetan, održiv i dugoročno primjenjiv planski okvir za razvoj grada. Izrada novog Prostornog plana Grada Zagreba temelji se na interdisciplinarnom pristupu i suradnji svih relevantnih dionika, s ciljem uravnoteženja razvojnih potreba i očuvanja prostora kao jednog od najvrjednijih resursa.

Tijekom boravka u Bruxellesu, sudionici su posjetili Europski parlament, gdje su se susreli s Nikolinom Brnjac, zastupnicom u Europskom parlamentu i članicom Odbora za promet i turizam, s kojom su razgovarali o europskim prometnim politikama, ulozi gradova u njihovoj provedbi te izazovima na lokalnoj razini.

Nakon toga, sudionici su imali priliku sudjelovati u terenskom obilasku Bruxellesa te vidjeti kako se kroz prometne planove i intervencije u prostoru transformira javni prostor, s posebnim naglaskom na mjere ograničenja prometa u centru i zonama škola, preraspodjelu prostora u korist pješaka i biciklista te integrirani pristup planiranju mobilnosti.

Sudionici su posjetili i Europski gospodarski i socijalni odbor, gdje je program otvorio Marcin Nowacki, predsjednik Stručne skupine za promet i infrastrukturu. Zanimljiva predavanja održali su Pedro Homem de Gouveia (POLIS), Matej Žganec (DG MOVE), Octavia Stepan i Yannick Bousse (CINEA), Lucy Tober (Europski odbor regija), Mateusz Szymański te Marko Stančec (POLIS). Sudionici su s predavačima raspravljali o tome kako gradovi mogu brže i učinkovitije provoditi klimatske politike i politike održive mobilnosti, uz podršku instrumenata Europske unije, partnerstava i inovacija, pri čemu je naglašena i važnost promjene ponašanja građana.

Idućeg dana sudionici su posjetili Gent, gdje ih je u gradskoj vijećnici ugostio Marijn Gouweloose iz Odjela za mobilnost grada Genta. Održao je prezentaciju na temu „Kako je Gent promijenio način na koji se ljudi kreću: lekcije i izazovi“, u kojoj je predstavio ključne planove koje je grad usvajao od početka 1990-ih godina, uključujući planove za biciklistički promet, mobilnost u užem središtu grada, plan parkiranja, cirkulacijski plan, plan biciklističke mreže, sustav dijeljenja bicikala i dr., kao i rezultate njihove provedbe.

Nakon prezentacije uslijedio je pješački obilazak Genta tijekom kojeg je sudionicima predstavljen niz prostornih intervencija, od širenja pješačkih zona i uvođenja pješačkih i biciklističkih ulica do većih zahvata poput otvaranja kanala i vraćanja otvorenih vodotoka te prenamjene prostora u kvalitetne i ugodne javne površine za boravak. Sudionici su pritom dobili uvid u izazove implementacije navedenih mjera, kao i konkretne pristupe kojima je grad Gent uspješno odgovorio na te izazove.

Posljednjeg dana studijskog posjeta sudionici su posjetili predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, gdje su prisustvovali predavanjima niza stručnjaka: Mélanie Bourgeois (Energy Cities), Ivona Malbašić i Andrea Accorigi (Ecorys), Arianna Americo (Eurocities), Davide Sabbadin (European Environmental Bureau), Lottie Stainer (UITP), Goran Lepen i Philip Amaral (European Cyclists’ Federation) te Vanessa Holve (ICLEI – Local Governments for Sustainability).

Studijsko putovanje omogućilo je sudionicima neposredan uvid u suvremene europske pristupe planiranju i upravljanju mobilnošću, kao i razmjenu iskustava s relevantnim dionicima na razini Europske unije i naprednih europskih gradova. Stečena znanja i primjeri dobre prakse predstavljaju vrijednu osnovu za daljnji razvoj i unaprjeđenje održivih prometnih rješenja na lokalnoj razini.

Konferencija je okupila oko 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva, ponajprije iz zemalja mediteranskog prostora. U programu su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstava, stručnih institucija i javne uprave, kao i predstavnici akademske zajednice, uključujući predavače s Agronomskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stručni doprinos dali su predstavnici različitih profesija kao što su krajobrazni arhitekti, arhitekti, urbanisti i prostorni planeri, agronomi, ekonomisti, stručnjaci za zaštitu prirode i kulturne baštine, što je omogućilo interdisciplinarni pristup razmatranim temama.

Kroz cjelodnevni program predstavljena su brojna domaća i međunarodna izlaganja o pritiscima na obalni prostor, uključujući intenzivnu urbanizaciju i turizam, klimatske promjene te društvene i ekonomske izazove koji oblikuju suvremeni obalni krajobraz. Poseban naglasak stavljen je na konkretne primjere odgovora na navedene pritiske, uključujući planerske i projektne koncepte očuvanja krajobraznih vrijednosti, prilagodbe klimatskim promjenama te revitalizacije i oporavka degradiranih obalnih prostora, uz integraciju javnih sadržaja i održivih krajobraznih rješenja.

Na konferenciji je sudjelovao Momir Pavletić Slobođan, kao predstavnik Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, ali i kao dio organizacijskog okvira kroz djelovanje u Hrvatskom društvu krajobraznih arhitekata. Sudjelovanje na konferenciji omogućilo je razmjenu međunarodnih iskustava i stručnih znanja te praćenje suvremenih pristupa planiranju i upravljanju osjetljivim krajobraznim prostorima, relevantnih za daljnji rad Zavoda.

 Predavanjem je dan uvid u metodološki okvir kojim je Barcelona oblikovala Metropolitanski urbanistički plan za sljedećih 25 godina, a posebna pozornost posvećena je dvjema temama ključnima za razvoj pješačkih prostora: zelenoj infrastrukturi i aktivnoj mobilnosti. Predstavljeni su primjeri različitih tipologija pješačkih ulica, njihovo strateško pozicioniranje unutar urbanog tkiva te ključni elementi koji oblikuju prostorni doživljaj pješaka, uz naglasak na njihovu povezanost i interakciju s mrežom zelene infrastrukture.

 Nakon izlaganja zaposlenici Zavoda sudjelovali su u zanimljivoj diskusiji o primjenjivim koracima za Grad Zagreb.

 Više informacija možete pronaći ovdje:

Metropolitan Urban Master Plan: https://urbanisme.amb.cat/en/pdu-metropolita     

Primjer projekta: https://landezine-award.com/girona-street-green-axes-superblocks-in-barcelona/

Prvu nagradu osvojio je rad autorskog tima: Mateo Liović, Kata Marunica, Mirta Mesić, Nenad Ravnić i Filip Vidović, te suradnici: Mariia Nikolaienko, Marin Piršić. Njihov se rad istaknuo kvalitetom integracije u postojeće tkivo Dubrave i iznimnom jasnoćom unutrašnje organizacije prostora.

Program natječaja izradio je Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u travnju 2025. godine. Autorski tim Zavoda koji je pripremio program činili su: Marta Turk, mag.ing.arch.; Boris Gregurić, dipl.ing.arh.; Nives Mornar, dipl.ing.arh.; Jelena Bule, mag.ing.arch.; Danijel Zdolc, dipl.ing.prom. i Domagoj Mlinarić, mag.ing.arch.

Dokumentacija je bila dostupna natjecateljima u digitalnom obliku putem Elektroničkog oglasnika javne nabave (EOJN) te na mrežnim stranicama provoditelja natječaja – Društva arhitekata Zagreba (DAZ).

Svrha i cilj natječaja bili su odabir najboljeg urbanističko-arhitektonskog rješenja za novu osnovnu školu s dvodijelnom sportskom dvoranom. Od natjecatelja se očekivao koncept koji će funkcionalno i oblikovno definirati prostor nove škole, uvažavajući specifičan kontekst Dubrave te osiguravajući suvremene prostorne uvjete za odgoj i obrazovanje uz kvalitetnu povezanost s okolnim javnim prostorom.

U radu Ocjenjivačkog suda sudjelovali su Antun Sevšek (predsjednik), Marija Burmas, Željko Golubić, Sanda Radočaj i Patrik Mićanović (zamjenik člana) te Boris Gregurić ispred Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. Stručnu kontrolu i analizu radova u sklopu Tehničke komisije provela je Tajana Levojević uz Martu Turk iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, dok je poslove tajnika natječaja obavljao Tomislav Soldo.

Sve informacije o natječaju i nagrađenim radovima možete pogledati na stranicama Društva arhitekata Zagreba:

https://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/osnovna-skola-dubrava—centar,6588.html

Konferencija je okupila brojne stručnjake iz područja arhitekture, urbanizma i javne uprave, ponajprije predstavnike zavoda za prostorno uređenje županija i velikih gradova, izrađivače prostornih planova te predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave. Središnje teme ovogodišnjeg susreta bile su daljnji razvoj digitalnih modula eDozvola i ePlanovi, nove strategije stanovanja te kontinuirana modernizacija državne informacijske infrastrukture u svrhu veće transparentnosti i učinkovitosti sustava.

Tijekom trodnevnog programa, kroz niz predavanja i panel rasprava, sudionici su imali priliku dobiti uvid u najnovije alate unutar ISPU sustava koji izravno utječu na procese prostornog planiranja i održivi razvoj prostora.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba: Mirna Meštrović, Domagoj Mlinarić, Ana Topić i Marta Turk. Kao predavači u stručnom dijelu programa, Mirna Meštrović i Domagoj Mlinarić održali su prezentaciju na temu „Planske metode i alati urbane revitalizacije brownfield područja“ gdje su predstavili aktivnosti Zavoda na obavljanju stručno-analitičkih poslova u okviru provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske za prostorne planove nove generacije.

Sudjelovanje na ovoj konferenciji bila je izvrsna prilika za razmjenu stručnih iskustava te usklađivanje s novim metodologijama rada unutar informacijskog sustava, čime se pridonosi daljnjem unaprjeđenju prostornog uređenja u Gradu Zagrebu.

Sportsko-rekreacijski centar Svetice-Maksimir, smješten uz povijesni perivoj Maksimir, planira se temeljito modernizirati kroz raspisani urbanističko-arhitektonski natječaj te uspostaviti sklad između novih sportskih sadržaja i povijesnog parkovnog okruženja.  

Glavni fokus je na izgradnji novog stadiona »Maksimir« kapaciteta 35.000 natkrivenih mjesta. Uz zadržavanje postojećeg bazenskog kompleksa planira se i izgradnja novog atletskog stadiona, novih dvorana za rukomet i košarku/futsal te raznovrsnih sadržaja za rekreaciju građana. Poseban naglasak stavljen je na maksimalno ozelenjivanje prostora kroz cjelovito krajobrazno uređenje svih neizgrađenih površina.  

Projekt također mora osigurati izvrsnu prometnu povezanost s javnim prijevozom i intermodalnim terminalom Borongaj, uz prioritet pješačko-biciklističkim stazama. Buduća gradnja treba se temeljiti na principima energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. Cjelokupno rješenje mora biti ekonomski izvedivo, sigurno za korisnike i otporno na klimatske promjene kroz cijeli životni ciklus građevina.  

Predviđena je etapna realizacija s obzirom na prioritetnu izgradnju nogometnog stadiona »Maksimir« i uređenje predmetnog područja. 

Program natječaja izradio je stručni tim Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba s voditeljicom izrade Dragicom Barešić, dipl.ing.arh. 

Uvodni video materijal o obuhvatu natječaja možete vidjeti na YouTube kanalu Zavoda, a na službenim stranicama Natječaja dostupna je ulazna dokumentacija i potrebne informacije.

default

default

default

default

Program natječaja izradio je Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, voditeljica izrade Mirela Bokulić Zubac, dipl. ing. arh., stručni tim: Tena Žic, dipl.ing.arh., Dinko Brdarić, mag.ing.prom. i Katica Mihanović, dipl.ing.šum.

1. Natječajni elaborat Raspisivač (Grad Zagreb) je stavio natjecateljima na raspolaganje u digitalnom obliku u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH u Narodnim novinama (EOJN), te na mrežnim stranicama Društva arhitekata Zagreba (DAZ): www.d-a-z.hr (uz obaveznu registraciju te neograničen, izravan i besplatan pristup).
2. U propisanom roku zaprimljeno je 9 radova koje je valorizirao Ocjenjivački sud u sastavu: Kristina Perkov, mag.ing.arh., Predsjednica OS-a, Robert Duić, dipl.ing.agr. – vrtlarstva i oblikovanja pejzaža, Boris Vidaković, mag.ing.arh., Mirela Bokulić Zubac, dipl.ing.arh., Anton Zeneral, dipl.ing.arh, univ.spec.arch. Zamjenik člana OS-a: Mihaela Milčić, mag.ing.prosp.arch., Tehnička komisija: Mihaela Sladović, mag.ing.arh. i Tajnik natječaja: Ivan Križić, mag.ing.arh.
3. Ocjenjivački sud 19.prosinca 2026. donio je odluku da se I.Nagrada dodjeljuje radu pod brojem 5187-01, autori: Jan Vrabec i Borna Pavičić

Dana 27.veljače 2026. u dvorani DAZ-a (Trg bana Josipa Jelačića 3/1), u 19 sati, otvorena je izložba natječajnih radova uz razgovor i čestitke nagrađenim autorima.

Sve informacije o natječaju i rezultatima možete vidjeti ovdje.

U sklopu javne rasprave, 18. ožujka 2026. održano je javno izlaganje u Plavoj dvorani u Sesvetama, koje je izazvalo izuzetno velik interes građana. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a dio zainteresiranih, zbog ograničenog kapaciteta, nije mogao prisustvovati.

Kako bi se svim zainteresiranim građanima omogućilo sudjelovanje, odlučeno je da se javno izlaganje ponovi u utorak, 24. ožujka 2026. u 17 sati, na istoj lokaciji, u Plavoj dvorani u Sesvetama, Trg Dragutina Domjanića 6.

Riječ je o prvim sveobuhvatnim izmjenama GUP-a u više od deset godina, koje donose okvir za daljnji razvoj četvrti – od novih javnih sadržaja i uređenja prostora do zelene infrastrukture i održive mobilnosti.

Javno izlaganje otvorila je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Ana Pavičić Kaselj, istaknuvši ključne razloge za izradu izmjena i dopuna te njihov značaj za budući razvoj Sesveta.

U nastavku je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić predstavio osnovne smjernice prijedloga, dok je voditeljica izrade Plana Sabina Pavlić detaljno prikazala konkretna rješenja i planirane zahvate u prostoru.

Velik broj pitanja i aktivno sudjelovanje građana nakon prezentacija dodatno su potvrdili koliko je ova tema važna lokalnoj zajednici.

Građani su pozvani da svoje prijedloge i primjedbe dostave i u pisanom obliku kako bi mogli biti službeno razmotreni u postupku javne rasprave.

Javni uvid u Prijedlog plana omogućen je u izložbenoj dvorani Kurija Muzeja Prigorja u Sesvetama (radnim danom od 10 do 19 sati), na mrežnim stranicama Grada Zagreba, kao i u modulu e Javne rasprave.

Primjedbe se mogu dostaviti do 30. ožujka 2026. godine na adrese Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje (Park Stara Trešnjevka 2 i Trg Stjepana Radića 1 u Zagrebu, te Trg Dragutina Domjanića 4 u Sesvetama), ili putem online obrasca e Javne rasprave.

Profesorice su predstavile pristupe istraživanjima koja provode na području grada Zagreba u okviru projekta „Transformacija postindustrijskog grada: prostor, zajednica i rad“ (HRZZ, 2023. – 2027.). Fokus je na doprinosu kvalitativnih etnografskih metoda razumijevanju postindustrijskih mijena i vizija urbanih budućnosti. Takvi istraživački uvidi predstavljeni su na primjeru istraživanja vezanog uz nekadašnju tvornicu „Sljeme“ u Sesvetama.

Nakon izlaganja ravnatelj Zavoda Nikša Božić i voditeljica odsjeka za Sesvete Sabina Pavlić sudjelovali su u diskusiji o participativnim procesima i budućnosti Sesveta u kontekstu aktualne javne rasprave o izmjenama i dopunama GUP-a Sesveta.

Autor fotografije korištene za vizuale: izv. prof. dr. art. Bojan Mrđenović