Na Osmim Danima arhitekata koji su održani od 21. do 23. ožujka 2024. u Puli Urbanistički plan uređenja Vlaška – Šubićeva – Martićeva – Derenčinova nominiran je za Medalju za planiranje prostora.
Dane arhitekata organizira Hrvatska komora arhitekata u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata. Godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata su priznanja najveće strukovne institucije iz djelokruga arhitekture i urbanizma koja se dodjeljuje pravnim subjektima, institucijama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave i pojedincima za postignuća važna za doprinos u području strukovne djelatnosti. Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama: Medalja za doprinos kulturi građenja, Medalja za planiranje prostora i Medalja za inovacije i održivost u arhitekturi.
Povjerenstvo za nagrade nominiralo je četiri rada za prvu kategoriju, za Medalju za doprinos kulturi građenja:
- Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra, koje je izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Javni prostor uz palaču Zakmardy u Varaždinu, autora Saša Košuta, Mario Kralj, Dora Lončarić, Hrvoje Arbanas
- Dokumentarni serijal Betonski spavači, autora Saše Bana, Maroje Mrduljaša i Nevenke Sablić
- Festival Dana Orisa, Oris kuća arhitekture.
Dobitnik za Medalju za doprinos kulturi građenja je Dokumentarni serijal Betonski spavači, autora Saše Bana, Maroje Mrduljaša i Nevenke Sablić.
U drugoj kategoriji za Medalju za planiranje prostora bile su dvije nominacije:
- UPU Vlaška-Šubićeva-Martićeva Derenčinova, kojeg je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba
- Tihomir Jukić i doprinos kulturi planiranja
Medalju za planiranje prostora za 2023. godinu dobio je Tihomir Jukić za doprinos kulturi planiranja.
U trećoj kategoriji za Medalju za inovacije i održivost u arhitekturi nije bilo nominiranih radova, budući da je pristiglo tek pet prijava.
Iz obrazloženja nominacije:
Donošenjem Urbanističkog plana uređenja Vlaška – Šubićeva – Martićeva – Derenčinova u prosincu 2023. godine dovršen je složeni proces planiranja urbane preobrazbe gradskog bloka na rubu povijesnog središta grada, jedinog u ovom dijelu grada koji nije dovršen i nema jasno određenu strukturu i namjenu.
Polazište prostornog rješenja bio je prvonagrađeni rad odabran na međunarodnom natječaju provedenom 2012. godine, što je rezultat opredjeljenja Grada Zagreba da je provođenje arhitektonskih i urbanističkih natječaja najbolja metoda za odabir prostornih rješenja kojima se ostvaruje visoka kvaliteta izgrađenog prostora.
Kroz složeni proces planiranja preobrazbe ovog brownfield područja izrađene su prostorne analize, studije predizvodljivosti te sociološka analiza kao priprema za realizaciju gradskog projekta (2018.) čime su definirani programski sadržaji zahvata urbane preobrazbe.
Izrada urbanističkog plana uređenja započela je 2020. godine.
Kako se radi o dijelu zaštićene povijesne cjeline, a u obuhvatu se nalaze i vrijedne građevine industrijske arhitekture nekadašnje tvornice „Arko“ s početka 20. stoljeća, za prostor obuhvata UPU-a izrađena je konzervatorska podloga. Izrada plana u svim fazama odvijala se u suradnji s nadležnim konzervatorskim zavodom.
U Plan su ugrađeni prijedlozi unaprjeđenja zelene infrastrukture i primjene rješenja temeljenih na prirodi, usmjereni prema niskougljičnom razvoju, energetskoj tranziciji, s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
S obzirom da Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba nastoji ojačati procese participacije u prostornom planiranju, napravljen je proceduralni iskorak te je uvažen veliki dio primjedbi pristiglih u prvoj javnoj raspravi, a plansko rješenje je korigirano na način je smanjena izgrađenost i visina gradnje, a blok se dodatno otvorio uz povećanje udjela javnih i zelenih površina. Kroz proces participacije nastojalo se pomiriti zahtjeve za izmjenama planskog rješenja te potrebu da se zadrži osnovni koncept prvonagrađenog natječajnog rješenja.
Ovaj urbanistički plan uređenja predstavlja i metodološki iskorak budući da se u grafičkim prikazima i propisivanju načina i uvjeta gradnje ne zadržava na propisanom minimumu planskih rješenja za ovaj tip prostornog plana. (Stručna javnost već neko vrijeme upozorava kako je urbanistički plan uređenja kako je propisan našim zakonodavstvom substandardni tip prostornog plana koji ne odgovara ovakvim složenim prostornim zadacima.) Planom se tako propisuju detaljni uvjeti gradnje u prostoru obuhvata (površine za gradnju, građevne linije, obvezni prolazi u unutrašnjost bloka). Izrađeni su i 3D prikazi koji mnogo jasnije od uobičajenih tehničkih prikaza prostornog plana predočuju karakter planirane prostorne preobrazbe.
